Rast realnog BDP-a trebao bi se postupno usporavati u iduće dvije godine u okružju iznimno povišene neizvjesnosti povezane s trgovinskim napetostima, iako će i dalje biti relativno snažan. Nakon što je realni rast BDP-a u 2024. iznosio 3,9%, u 2025. očekuje se usporavanje na 3,3%, a potom i dodatno smanjenje na 2,9% u 2026. godini. Negativni učinci geopolitičkih napetosti i povećanja američkih carina na proizvode iz EU-a ne bi se trebali znatnije odraziti na hrvatsko gospodarstvo ako se carine zadrže na trenutačnoj razini, što je u projekciju uključeno kao tehnička pretpostavka. Relativno niska izloženost Hrvatske američkom tržištu ograničava negativne utjecaje carina na izvoz pa se, unatoč uvođenju carina za izvoz u SAD, očekuje nešto snažniji porast vanjske potražnje nego lani, što bi trebalo poduprijeti daljnje jačanje izvoza robe i usluga. Osim toga, očekuje se da će robusno tržište rada i priljev fondova EU-a nastaviti podržavati razmjerno snažan rast domaće potražnje. Ipak, doprinos domaće potražnje rastu mogao bi postupno slabjeti, s obzirom na očekivano usporavanje rasta realnoga raspoloživog dohotka kućanstava, kao i usporavanje rasta investicijske aktivnosti nakon što su investicije u protekle tri godine porasle prosječno po gotovo dvoznamenkastim stopama. Usporavanju domaće potražnje mogla bi pridonijeti i visoka razina neizvjesnosti, koja bi se mogla odraziti na povećanje štednje kućanstava i odgodu poslovnih investicija. Rizici uz rast realnog BDP-a ocjenjuju se kao blago negativni. Eventualna daljnja eskalacija geopolitičkih napetosti dodatno bi oslabila globalno gospodarstvo. Također, povećanje američkih carina za uvoz robe iz EU-a u odnosu na trenutačnu razinu kao i eventualna trgovinska odmazda EU-a negativno bi se odrazili na hrvatski izvoz i gospodarsku aktivnost. S druge strane, smirivanje geopolitičkih napetosti i trgovinski sporazumi koji bi doveli do smanjenja carina povoljno bi djelovali na vanjsku potražnju, izvoz robe i realni rast. Potencijalno povećanje vojnih rashoda u Hrvatskoj i drugim zemljama članicama EU-a dodatni je pozitivan rizik za rast BDP-a.

Rast zaposlenosti, kao i rast nominalnih i realnih plaća, također bi se mogao postupno usporavati prema kraju projekcijskog horizonta, ali i dalje ostaje relativno snažan. Nakon rasta od 3,3% u 2024., u 2025. godini zaposlenost bi mogla porasti za 2,8% potaknuta i dalje snažnom domaćom gospodarskom aktivnošću. Očekuje se i nastavak pada nezaposlenosti, koja se već nalazi na povijesno niskim razinama, pri čemu bi stopa anketne nezaposlenosti mogla pasti ispod 5%. Nakon što je prosječna nominalna bruto plaća lani porasla za 15% (11,4% realna), u 2025. njezin bi se rast mogao usporiti na 9,5% (6,5% realna). U uvjetima niske nezaposlenosti i visoke potražnje za radom, rast plaća u privatnom sektoru mogao bi i dalje biti snažan i tek nešto niži nego u 2025., čemu pridonosi i povećanje minimalnih plaća. S druge strane, u javnom se sektoru očekuju znatno niže stope rasta plaća u skladu s dogovorenim povećanjem između vlade i sindikata. Nastavak usporavanja rasta zaposlenosti i plaća očekuje se i u idućoj godini.

U okružju usporavanja rasta domaće potražnje i slabljenja troškovnih pritisaka uz kontinuirano niske uvozne inflatorne pritiske očekuje se i nastavak postupnog usporavanja inflacije. Prosječna godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim pokazateljem (HIPC-om) mogla bi se u 2025. usporiti na 3,6% (s 4,0% u 2024.), uz daljnje smanjenje na 2,6% u 2026. godini. Inflacija mjerena nacionalnim pokazateljem (IPC-om) u 2025. mogla bi iznositi 2,8% (nakon 3,0% u 2024.) i dodatno se usporiti na 2,2% u 2026. godini. Smanjenju inflacije u 2025., treću godinu zaredom, moglo bi najviše pridonijeti usporavanje temeljne inflacije na 3,6% (s 4,8% u 2024., mjereno HIPC-om) koje odražava usporavanje rasta plaća i osobne potrošnje, prigušeni rast inozemne potražnje za uslugama povezanima s turizmom kao i smanjivanje troškovnih pritisaka zbog jačanja eura i prelijevanja recentnog pada cijena energenata na ostale komponente inflacije. Osim toga, na smanjivanje inflatornih pritisaka mogle bi djelovati nove makrobonitetne mjere HNB-a. Usporavanje ukupne inflacije moglo bi donekle odražavati i smanjenje inflacije cijena hrane na 4,0% (s 4,4% u 2024.). Nasuprot tome, inflacija cijena energije mogla bi se u 2025. ubrzati na 2,9% (s –0,3% u 2024.), uglavnom kao rezultat administrativnog povećanja cijena plina, električne i toplinske energije s kraja 2024. i, manje izraženo, početka 2025. godine. U 2026. mogle bi se dodatno usporiti inflacije cijena svih glavnih komponenata inflacije u uvjetima niskih tekućih pritisaka. Projekcija inflacije HIPC-a za 2025. revidirana je blago naniže (za 0,1 postotni bod) u usporedbi s projekcijom iz ožujka, dok je za 2026. ostala nepromijenjena. Inflacija cijena energije u 2025. mogla bi biti niža nego što se očekivalo kao rezultat primjetnog pojeftinjenja naftnih derivata u ožujku i travnju. Ipak, to je većinom poništeno višom projekcijom temeljne inflacije zbog viših ostvarenja inflacije cijena usluga od očekivanih. Rizici vezani uz inflaciju ocjenjuju se uravnoteženima, ali i dalje naglašenima. Rizici koji bi mogli uzrokovati višu inflaciju uključuju snažniji rast plaća od očekivanog, geopolitičke napetosti i moguće poremećaje u opskrbi energentima i drugim sirovinama, rast uvoznih cijena zbog viših carina i fragmentacije globalnih opskrbnih lanaca, nepovoljne vremenske uvjete kao i veća izdvajanja za obranu u odnosu na trenutačna očekivanja. S druge strane, inflacija bi mogla biti niža od očekivane ako dođe do snažnijeg prelijevanja pada cijena energije na njezine ostale komponente, dodatne aprecijacije eura, slabijega gospodarskog rasta zbog jačanja trgovinskih napetosti kao i preusmjeravanja kineskoga robnog izvoza.

I dalje relativno snažna domaća potražnja praćena prigušenim rastom izvoza robe i usluga mogla bi spustiti saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance u negativno područje, nakon primjetnog smanjenja u 2024. godini. Tako se nakon smanjenja viška s 3,3% BDP-a u 2023. na 0,2% BDP-a u 2024. godini, u 2026. očekuje negativan saldo od 0,6% BDP-a. Slično kao i u prošloj godini, saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance mogao bi u projekcijskom razdoblju biti pod dominantnim utjecajem pogoršanja u razmjeni robe i usluga. Daljnji relativno snažan rast domaće potražnje nastavit će podržavati rast uvoza robe, dok bi ograničen rast prihoda od turizma, uz nastavak snažnog rasta turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu, mogao pridonositi daljnjem pogoršavanju salda u razmjeni usluga. Pritom će se smanjena cjenovna konkurentnost domaćega turističkog sektora uz povećanu neizvjesnost na emitivnim tržištima nastaviti negativno odražavati na izvoz turističkih usluga. Osim toga, geopolitičke napetosti mogle bi izazvati poremećaje u globalnoj trgovini i otežati poslovanje izvoznog sektora. SAD nije među znatnijim hrvatskim trgovinskim partnerima, ali negativne posljedice eventualne dodatne eskalacije trgovinskih napetosti prelile bi se na domaće gospodarstvo posredno, slabljenjem inozemne potražnje i mogućim poremećajima u dobavnim lancima. Osim međunarodne razmjene robe i usluga, negativno bi se na ukupni saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance u projekcijskom razdoblju mogao odraziti daljnji pad neto prihoda na računu dohodaka, ponajprije zbog rasta zarada stranih radnika zaposlenih u Hrvatskoj, odnosno odljeva njihovih doznaka prema inozemstvu.

Europska središnja banka (ESB) objavila je prognozu za europodručje, koja je dostupna na sljedećoj poveznici.