Ukupna inflacija u srpnju
Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj se procjeni u srpnju 2025. blago ubrzala na 4,5% s 4,4% zabilježenih u lipnju (Slika 1. i Tablica 1.) čemu je poglavito pridonijelo izraženo ubrzavanje inflacije cijena hrane, a u nešto manjoj mjeri i ubrzavanje inflacije cijena industrijskih proizvoda. Budući da je usporavanje inflacije cijena usluga više nego neutraliziralo nešto veći doprinos inflacije cijena industrijskih proizvoda, temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) se u srpnju usporila na 3,8% (s 4,0% u lipnju). Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.) ubrzala se s 3,7% u lipnju na 4,1% u srpnju. Sukladno tome, razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije se u srpnju smanjila na 0,4 postotna boda. Ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja je u srpnju 2025. iznosila 2,0%, isto kao u lipnju, pa se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u srpnju nešto povećala. Nepromijenjena je ostala i temeljna inflacija u europodručju te ona treći mjesec za redom iznosi 2,3%.
Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj
Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za srpanj 2025. godine.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a
Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente
Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena).
Izvori: Eurostat; DZS
Komponente inflacije u Hrvatskoj u srpnju
Blagom ubrzavanju ukupne inflacije u Hrvatskoj, mjerene HIPC-om, u srpnju poglavito je pridonijelo snažno ubrzavanje inflacije cijena hrane (na 7,0% s 5,7% u lipnju), što dijelom odražava prethodni rast cijena prehrambenih sirovina, kao i troškova rada. Iako u manjoj mjeri od inflacije cijena hrane, ubrzavanju ukupne inflacije u srpnju pridonijelo je i povećanje godišnje stope promjene cijena industrijskih proizvoda (s –0,2% na 0,3%). S druge strane, usporavanje inflacije cijena energije (na 2,6% s 2,9% u lipnju) odražava smanjenje cijena nafte na svjetskom tržištu koje se nakon kratkotrajnog skoka u lipnju prelilo na cijene goriva u srpnju. Izraženo usporavanje inflacije cijena usluga (na 6,6%, sa 7,5% u lipnju) je, usprkos ubrzavanju inflacije cijena industrijskih proizvoda, rezultiralo usporavanjem temeljne inflacije na 3,8%, s 4,0% koliko je iznosila u lipnju. Uslijed izraženog usporavanja inflacije cijena usluga, njihov doprinos ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena se smanjio na 2,1 postotni bod, dok se istovremeno primjetno povećao doprinos cijena hrane, na 2,0 postotna boda.
Ubrzavanju ukupne inflacije u srpnju, mjerene IPC-om, pridonijelo je snažno ubrzavanje inflacije cijena hrane (na 6,6% s 5,2%) te u manjoj mjeri povećanje godišnje stope promjene cijena industrijskih proizvoda (na 0,4% s –0,4%). Nasuprot tome, usporila se inflacija cijena usluga (na 5,7% sa 6,7%), kao i inflacija cijena energije (na 2,3% s 2,8%). Ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 4,1% usluge pridonose s 1,5 postotnih bodova, a hrana s 2,1 postotni bod. Razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije smanjila se s 0,7 postotnih bodova u lipnju na 0,4 postotna boda u srpnju (Slika 2.). Viša inflacija mjerena harmoniziranim nego nacionalnim pokazateljem inflacije proizlazi iz većeg doprinosa cijena usluga. To ponajviše odražava doprinos ugostiteljskih i usluga smještaja čije cijene osobito snažno rastu u kombinaciji s većim udjelom usluga u potrošačkoj košarici korištenoj za izračun harmoniziranog pokazatelja zbog toga što ona obuhvaća i potrošnju stranih turista. S druge strane, smanjenju razlike u srpnju najviše su pridonijeli manji doprinosi inflacije cijena industrijskih proizvoda i hrane, koji su postali negativni (industrijski proizvodi) ili dodatno povećali negativan doprinos (hrana).
Slika 2. Razlika između doprinosa glavnih komponenata ukupnom HIPC-u i IPC-u
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a
Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija
Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca – s 4,4% u lipnju na 4,5% u srpnju – ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).[1] Blago ubrzavanje ukupne inflacije u srpnju 2025. ponajviše odražava pojačane tekuće pritiske kod cijena hrane, a u manjoj mjeri i nepovoljne bazne učinke kod cijena industrijskih proizvoda (neuobičajeno snažan pad cijena industrijskih proizvoda u istom razdoblju prethodne godine koji više ne ulazi u izračun godišnje stope inflacije), što je ublaženo niskim tekućim pritiscima i povoljnim baznim učincima kod cijena usluga (Slika 3.).
Slika 3. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje stope ukupne inflacije po mjesecima (lijevo) i po komponentama u srpnju 2025. (desno)
Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koja su relativno stabilna i ne utječu znatnije na promjenu godišnje inflacije.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a
-
Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije". Dostupno na: https://www.hnb.hr/-/na-putu-prema-dolje-uloga-baznih-ucinaka-u-usporavanju-potrosacke-inflacije ↑