Sredinom travnja ove godine Hrvatska narodna banka prvi je put sudjelovala u financiranju zajma koji je Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio nekoj zemlji. Tom je transakcijom Republika Hrvatska de facto postala zemlja kreditor MMF-a, pridruživši se skupini od 50-ak zemalja za koje je MMF procijenio da imaju snažnu vanjsku poziciju da sudjeluju u financiranju zajmova MMF-a. Saznajte kako je Hrvatska prošla put od zemlje korisnice pomoći MMF-a do zemlje koja danas sudjeluje u financiranju zajmova drugim članicama MMF-a te kako izgleda to financiranje i koja je uloga Hrvatske narodne banke u tom procesu.
Jedna od ključnih zadaća MMF-a pružanje je financijske pomoći zemljama članicama koje mogu imati ili već imaju poteškoće s platnom bilancom. U takvom razvoju događaja podmirivanje međunarodnih obveza, poput plaćanja uvoza robe i usluga ili otplaćivanja vanjskog duga moglo bi biti ugroženo. Financijska potpora MMF-a tim zemljama daje potreban prostor za provedbu gospodarskih politika koje će umanjiti ekonomske neravnoteže i osigurati gospodarsku stabilnost i rast.
Hrvatska je u prošlosti i sama bila korisnik MMF-ove financijske pomoći. Postala je članicom MMF-a u prosincu 1992. te je 1990-ih i 2000-ih godina koristila nekoliko financijskih aranžmana i zajmova MMF-a[1]. Ti aranžmani omogućili su Hrvatskoj da stabilizira gospodarstvo i stvori temelje za gospodarski oporavak i razvoj, a ujedno i signalizira financijskim tržištima da vodi odgovornu politiku.
Hrvatska je proteklih godina ostvarivala snažan gospodarski rast, praćen kontinuiranim smanjivanjem javnoga i vanjskog duga te poboljšanjem salda tekućeg računa platne bilance. Stoga su stručnjaci MMF-a u siječnju ove godine ocijenili da je hrvatska vanjska pozicija dovoljno snažna da postane zemlja kreditor.[2] Jedan od važnih čimbenika za tu ocjenu bio je i ulazak Hrvatske u europodručje 2023. godine, čime je Hrvatska ušla u krug zemalja s globalnom pričuvnom valutom, odnosno valutom koju središnje banke i druge financijske institucije širom svijeta drže u svojim deviznim pričuvama i kojom se koriste za međunarodne transakcije.
Nakon što je tu ocjenu potvrdio Odbor izvršnih direktora MMF-a, Hrvatska je krajem siječnja ove godine uvrštena na popis zemalja koje sudjeluju u tzv. Planu financijskih transakcija MMF-a – mehanizmu putem kojeg zemlje članice sudjeluju u financiranju aranžmana koje odobrava MMF.
Najveći su MMF-ovi kreditori SAD, Japan, Kina i Njemačka
Osnovni izvor sredstava za financiranje kredita MMF-a jesu članske kvote – članarine zemalja članica MMF-a. Svakoj članici određuje se kvota na temelju njezine relativne ekonomske i financijske snage u svjetskom gospodarstvu. Kvota Republike Hrvatske iznosi 717,4 milijuna posebnih prava vučenja (engl. Special Drawing Rights, SDR)[3], odnosno oko 850 milijuna eura (po tečaju na dan 1. kolovoza 2025.), što je 0,15% ukupne kvote MMF-a. Kvota određuje ne samo financijsku obvezu Hrvatske prema MMF-u već i njezinu glasačku snagu unutar institucije. Najveću kvotu (a time i najveću glasačku moć) u MMF-u ima SAD, kojemu pripada 17,4% ukupne kvote MMF-a, nakon čega slijede Japan (6,5% kvote), Kina (6,4%) i Njemačka (5,6%).
Zemlje u pravilu uplaćuju 25% kvote u jednoj od globalnih pričuvnih valuta ili u SDR-ima, dok preostalih 75% osiguravaju u domaćoj valuti, polaganjem sredstava na račun MMF-a kod svoje središnje banke ili izdavanjem mjenice u korist MMF-a. Drugim riječima, zemlja članica nije obvezna uplatiti MMF-u cjelokupni iznos svoje kvote, već u pravilu samo malo više od četvrtine[4], dok za preostali dio jamči mjenicom i dostupan je MMF-u na poziv. Važno je reći da za svaku ovakvu uplatu u pričuvnoj valuti ili SDR-ima zemlja članica stječe likvidno potraživanje prema MMF-u, tzv. pričuvnu poziciju, te u slučaju potrebe može ta sredstva i povući. Hrvatska je svojedobno i povukla 25% uplaćene kvote, zbog tadašnjih platnobilančnih potreba, tako da je sve donedavno pričuvna pozicija Hrvatske u MMF-u iznosila manje od 0,1% njezine kvote.
Financiranjem MMF-ovih zajmova povećavaju se međunarodne pričuve
S novim statusom zemlje kreditora od Hrvatske se očekuje da na poziv MMF-a sudjeluje u financiranju zajmova drugim članicama. Doprinos zemlje kreditora ne može, prema pravilima MMF-a, biti viši od iznosa njezine kvote, no u praksi su iznosi znatno niži. MMF nastoji ravnopravno rasporediti teret financiranja među zemljama kreditorima, tako da sve sudjeluju s istim relativnim dijelom svoje kvote.
Iako se sudjelovanje zemlje u financiranju zajmova MMF-a drugim članicama uobičajilo nazivati zajmovima, zapravo nije riječ o klasičnim zajmovima. Naime, zemlje koje nazivamo kreditorima omogućuju MMF-u korištenje svoje valute, a zauzvrat im se za isti iznos povećava pričuvna pozicija u MMF-u. Ta pričuvna pozicija predstavlja likvidno potraživanje prema MMF-u, koje se u slučaju potrebe može povući te stoga ulazi u sastav međunarodnih pričuva zemlje.
To znači da će svaka uplata sredstava koju Hrvatska izvrši u okviru Plana financijskih transakcija povećati njezinu pričuvnu poziciju u MMF-u, a time i međunarodne pričuve zemlje. Na pričuvnu poziciju MMF članicama isplaćuje kamatu po tržišnoj kamatnoj stopi na posebna prava vučenja.
Budući da je pričuvna pozicija Hrvatske u MMF-u prije stjecanja statusa zemlje kreditora iznosila manje od 0,1% njezine kvote, Hrvatska će u nadolazećem razdoblju u okviru Plana financijskih transakcija sudjelovati isključivo u transakcijama pozajmljivanja sredstava, sve dok se udio njezine pričuvne pozicije u kvoti ne izjednači s udjelima drugih zemalja kreditora, koji za većinu članica Plana financijskih transakcija u trenutku pisanja ovog bloga iznosi oko 27%. Nakon toga Hrvatska će početi i primati sredstva koja otplaćuju zemlje dužnici MMF-a. Važno je napomenuti da primici neće nužno dolaziti od istih članica kojima je Hrvatska prethodno uplatila sredstva jer su zemlje koje pozajmljuju dužnici MMF-a, a ne dužnici zemlje članice koja im je sredstva uplatila. Svaki primitak sredstava u okviru Plana financijskih transakcija istodobno će dovesti do smanjenja pričuvne pozicije Hrvatske u MMF-u, a time i do smanjenja međunarodnih pričuva zemlje.
Kako u praksi izgleda financiranje MMF-ovih zajmova
Odlukom Vlade RH određeno je da u ime Republike Hrvatske u provođenju Plana financijskih transakcija sudjeluje Hrvatska narodna banka (HNB), koja će sve obveze koje proizlaze iz toga izvršavati iz vlastitih sredstava.
Kako konkretno izgleda sudjelovanje HNB-a u financiranju MMF-ovih aranžmana? Pretpostavimo da MMF odobri zajam zemlji A u iznosu od 100 mil. EUR, za koji odabere četiri zemlje kreditora koje će financirati po četvrtinu tog zajma, među kojima i Hrvatsku. Kada MMF uputi HNB-u zahtjev za sudjelovanje u financiranju zajma drugoj članici, HNB prvo "unovčava" mjenicu izdanu u korist MMF-a, odnosno prenosi sredstva na eurski račun MMF-a u HNB-u[5], uz istodobno smanjenje vrijednosti mjenice. Potom po MMF-ovu pozivu HNB s računa MMF-a, koristeći se sredstvima sa svog računa u sustavu TARGET, uplaćuje 25 mil. EUR na račun zemlje A. Korištenjem MMF-ovih sredstava s eurskog računa MMF-a kod HNB-a ujedno se povećava pričuvna pozicija Hrvatske u MMF-u.
Slika 1. Kako se provodi transakcija financiranja zajma MMF-a
U klubu gospodarski i financijski stabilnih država
U Planu financijskih transakcija trenutno sudjeluju 53 od ukupno 191 članice MMF-a, među kojima i 18 zemalja europodručja. Uključivanje u krug zemalja kreditora potvrđuje da je Hrvatska u tri desetljeća prošla put od zemlje korisnice MMF-ove pomoći do zemlje koja danas pripada skupini gospodarski i financijski stabilnih država.
Sudjelovanjem u financiranju MMF-ovih zajmova Hrvatska aktivno pridonosi ne samo održavanju globalne financijske stabilnosti već i očuvanju globalne multilateralne suradnje i međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, koji su ključni za učinkovito rješavanje globalnih izazova.
-
Posljednji financijski aranžman koji je RH imala s MMF-om završen je 2006. godine. Naime, tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća RH je koristila tri financijska aranžmana MMF-a, i to Stand-by Arrangement (1994.), Systemic Transformation Facility (1994.) i Extended Fund Facility (1997.). Potom se u sljedećem desetljeću RH također koristila s tri financijska aranžmana MMF-a, ali za razliku od prijašnjih nije bilo povlačenja sredstava, već se aranžmanima koristilo isključivo kao mjerom opreza. Riječ je bila o stand-by aranžmanima sklopljenima 2001., 2003. i 2004. godine. ↑
-
Ključni pokazatelji koje MMF procjenjuje pri dodjeli statusa kreditora zemlji članici MMF-a jesu platna bilanca, međunarodne pričuve, kretanje valutnog tečaja, kratkoročni dug i mogućnost njegova servisiranja, kreditni rejting te ima li valuta te članice status globalne pričuvne valute prema kriterijima MMF-a (trenutno su to euro, američki dolar, britanska funta sterlinga, japanski jen i kineski juan renminbi). ↑
-
Posebna prava vučenja jesu međunarodna rezervna imovina koju kreira MMF, a čija se vrijednost zasniva na košarici pet globalnih pričuvnih valuta. ↑
-
Naime, uz uplatu četvrtine iznosa svoje kvote članica je prema pravilima MMF-a dužna deponirati minimalno 0,25% iznosa kvote u domaćoj valuti na račun MMF-a otvoren u svojoj središnjoj banci. ↑
-
Riječ je o eurskom računu indeksiranom u SDR-ima. ↑