Sažetak

• Saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance tijekom drugog tromjesečja 2025. iznosio je –1,52 mlrd. EUR, u odnosu na –1,17 mlrd. EUR iz istog tromjesečja prethodne godine.
• Na financijskom računu platne bilance tijekom drugog tromjesečja 2025. zabilježen je saldo od –1,03 mlrd. EUR, a u istom tromjesečju prethodne godine –0,68 mlrd. EUR.
• Neto stanje međunarodnih ulaganja na kraju drugog tromjesečja 2025. iznosilo je –30,7 mlrd. EUR. U odnosu na kraj drugog tromjesečja 2024. negativan saldo povećao se za 5,09 mlrd. EUR, a njegov se omjer s BDP-om smanjio s –31,3% na –34,8%.
• Stanje bruto inozemnog duga na kraju drugog tromjesečja 2025. iznosi 62,2 mlrd. EUR ili 70,4% BDP-a.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance (Slika 1.) u drugom je tromjesečju 2025. ostvaren manjak od 1,52 mlrd. EUR, što znači smanjenje salda za 0,35 mlrd. EUR u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Smanjenju je najviše pridonio podračun primarnog dohotka, čiji se negativni saldo povećao u odnosu na isto tromjesečje prošle godine za 269,7 mil. EUR. Pozitivan saldo podračuna usluga smanjio se za 134,3 mil. EUR, dok su se negativna salda robe i sekundarnog dohotka povećala za 45,7 odnosno 28,8 mil. EUR.^[1] Pozitivan saldo kapitalnih transakcija veći je za 130,1 mil. EUR u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine.

Slika 1. Platna bilanca – tekući i kapitalni račun

^a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Izvor: HNB

Saldo na financijskom računu platne bilance (razlika između ukupno stečene imovine i ukupno preuzetih obveza) u drugom je tromjesečju 2025. iznosio –1,03 mlrd. EUR (Slika 2.). To je u prvom redu rezultat zabilježenih neto pozitivnih transakcija kod izravnih i ostalih ulaganja od 0,39 odnosno 1,13 mlrd. EUR. Neto pozitivne bile su i transakcije na podračunu portfeljnih ulaganja, gdje su one iznosile 0,68 mlrd. EUR, dok su neto transakcije financijskim izvedenicama bile negativne te su iznosile –171 mil. EUR. Neto transakcije međunarodnim pričuvama u drugom tromjesečju 2025. bile su negativne u iznosu od 17 mil. EUR.

Slika 2. Platna bilanca – financijski račun

^a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Izvor: HNB

Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja (Tablica 1.), kumulativni manjak na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 1,7 mlrd. EUR ili 1,9% BDP-a, u odnosu na manjak od 650 mil. EUR, odnosno 0,7% BDP-a u 2024. godini. Za posljednja četiri tromjesečja vidljiv je i kumulativni manjak na financijskom računu od 2 mlrd. EUR ili 2,3% BDP-a, u odnosu na manjak od 0,2 mlrd. EUR ili 0,2% BDP-a, koliko je iznosio u 2024. godini.

Tablica 1. Platna bilanca

^* Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja

Napomena: Pozitivna neto vrijednost u Tablici 1. i na Slici 2. za pojedinu komponentu financijskog računa označuje da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina veće od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto odljev kapitala u inozemstvo. Negativna vrijednost znači da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina manje od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto priljev kapitala iz inozemstva.
Izvor: HNB

Neto stanje međunarodnih ulaganja (Slika 3.) na kraju drugog tromjesečja 2025. iznosilo je –30,7 mlrd. EUR, s udjelom u BDP-u od –34,8%. U odnosu na kraj drugog tromjesečja 2024. negativan saldo povećao se za 5,09 mlrd. EUR, a njegov se omjer s BDP-om smanjio s –31,3% na –34,8%.

Slika 3. Stanje međunarodnih ulaganja

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćene su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalog.
Izvor: HNB

Omjer neto dužničkih ulaganja i BDP-a smanjio se s 4,2% iz prvog tromjesečja 2025. na 3,4%, koliko je iznosio na kraju drugog tromjesečja 2025., dok se omjer neto vlasničkih ulaganja i BDP-a promijenio s –38,8% na –38,2%. Za usporedbu, omjer neto dužničkih ulaganja i BDP-a na kraju drugog tromjesečja 2024. iznosio je 3,3%, a kod neto vlasničkih ulaganja –34,7%.

Slika 4. Omjer stanja međunarodnih ulaganja i BDP-a prema vrsti ulaganja

Stanje bruto inozemnog duga (Slika 5.) na kraju drugog tromjesečja 2025. iznosilo je 62,2 mlrd. EUR ili 70,4% BDP-a, što je za 3,3 mlrd. EUR ili za 2,5 postotnih bodova BDP-a više nego na kraju prvog tromjesečja 2025. godine. Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB (83,8% ukupnoga bruto inozemnog duga) veće je u odnosu na prvo tromjesečje 2025. za 1,4 mlrd. EUR ili za 0,5 postotnih bodova kada se promatra omjer duga i BDP-a.

Slika 5. Stanje bruto inozemnog duga^{[2] [3]}

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

1. Primarni dohodak sastoji se od naknada zaposlenicima i dohotka od ulaganja (zadržana dobit, dividende, kamate). Sekundarni dohodak odnosi se na tekuće transfere (radničke doznake, mirovine, poklone i pomoći, poreze i doprinose, tokove sredstava u sklopu međunarodne suradnje). ↑

2. Ulaskom Republike Hrvatske u europodručje došlo je do porasta bruto inozemnog duga za iznos obveza povezanih s raspodjelom euronovčanica unutar Eurosustava. Taj iznos čini razliku između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju. Nadalje, taj iznos obveza umanjen je za iznos procjene iznosa euronovčanica koje se nalaze u optjecaju u Republici Hrvatskoj, a koje su izdane iz ključa ESB-a drugih zemalja članica europodručja. Na strani inozemnih potraživanja evidentira se samo iznos razlike između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju, pa je učinak na stanje neto inozemnog duga povoljan s obzirom na to da je stanje potraživanja veće od stanja obveza. ↑

3. U četvrtom tromjesečju 2024. stanje ukupnoga inozemnog duga značajno se jednokratno smanjilo na račun toga što je Hrvatska narodna banka u prosincu 2024. prestala provoditi repo poslove s inozemstvom. ↑