HNB-ovi stručnjaci iz područja platnog prometa, fintecha i regulative sudjelovali su na 8. konferenciji "F2 – Future of Fintech" 25. i 26. studenoga u Zagrebu.

Izlaganje Brune Vukoje, izvršnog direktora Sektora platnog prometa, pod nazivom "Regulativa – do kad više?" pružilo je pregled ključnih regulatornih promjena u platnom prometu, s naglaskom na tehnologiju, sigurnost i disruptivni potencijal u odnosu na današnje tržište retail plaćanja. Kroz prikaz tzv. "instant paketa", nacrta PSD3 direktive i uredbe o digitalnom euru, pojašnjeno je kako regulativa oblikuje budućnost plaćanja. Poseban fokus u izlaganju je stavljen je na izazove i mogućnosti koje donosi obveza pružanja instant kreditnih transfera, otvaranje tržišta nebankovnim pružateljima usluga te tehničke zahtjeve poput provjere primatelja (IBAN name check). Istovremeno je Vukoja ukazao na značajne promjene u regulativi platnog prometa koje bi trebao donijeti PSR/PSD3 s naglaskom na sigurnost plaćanja, sprječavanje prijevara i unifikaciju pravila unutar EU. Vezano uz dolazak digitalnog eura (d€), Vukoja je istaknuo da d€ predstavlja značajan iskorak u autonomiji i otpornosti europskog tržišta plaćanja, pružajući alternativu postojećim komercijalnim shemama i, ne isključujući upotrebu gotovog novca, osiguravaji očuvanje javnog novca u digitalnom dobu. "Regulativa, iako često percipirana kao ograničavajuća, može poslužiti kao katalizator inovacija, otvarajući prostor za razvoj novih proizvoda i suradnju među svim dionicima tržišta plaćanja", zaključio je Vukoja.

Linardo Martinčević, savjetnik u Uredu guvernera, je u sklopu panel rasprave "Sigurnost financija", odgovarajući na pitanje što HNB poduzima u vezi financijske sigurnosti i mogu li građani na tom području učiniti više, istaknuo da HNB nadzire financijski sustav i financijske institucije te kroz to djelovanje pomaže u održavanju financijske sigurnosti, ali i održavanju povjerenja građana u financijski sustav. "Radimo mnogo na financijskim edukacijama bilo kroz Centar za posjetitelje i Ured za praćenje zaštite potrošača, sudjelujemo u televizijskim i radijskim emisijama o financijskoj pismenosti, objavljujemo edukacijske materijale na internetskoj stranici HNB-a i društvenim mrežama, rekao je Martinčević. Posebno je istaknuo "Monetteru – Muzej novca HNB-a" kao informacijsko-edukacijski centar te rad na podizanju razine znanja i svijesti o financijskom ponašanju. "Građani i sami mogu napraviti više educirajući se o financijskim proizvodima te ujedno postupati savjesno prilikom korištenja tih proizvoda, posebno digitalnih", naglasio je Martinčević. Komentirajući područje propisa iz digitalne otpornosti i digitalnih financija, istaknuo je kako DORA (Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor – u primjeni od 17. siječnja 2025.) i MiCA (Uredba o tržištima kriptoimovine – u primjeni od 30. prosinca 2024.), uredbe Europske unije, pomažu postavljanju regulatornog okvira temeljem kojeg će HNB nadzirati sigurnost financijskog sustava, ali i postupati po pritužbama potrošača glede nekih novih digitalnih financijskih proizvoda i usluga.

Dario Hlupić Radić, voditelj Odjela za supervizorsko pravo, održao je detaljnije izlaganje o stupanju na snagu Uredbe o tržištima kriptoimovine. Uredba se primjenjuje u dijelu koji se odnosi na tokene elektroničkog novca i tokene vezane uz imovinu od 30. lipnja 2024., a u preostalom dijelu će se početi primjenjivati od 30. prosinca 2024. Ona definira kriptoimovinu kao imovinu koja postoji jedino i isključivo kao digitalni prikaz vrijednosti ili prava koji se može prenositi i pohranjivati elektronički, s pomoću tehnologije distribuiranog zapisa. Uredba uređuje trgovanje s kriptoimovinom, stavljanje na tržište, pružanje usluga vezanih uz kriptoimovinu, izdavanje tokena elektroničkog novca i tokena vezanih uz imovinu. U Hrvatskoj je, rekao je Hlupić Radić, donesen Zakon o provedbi Uredbe o tržištima kriptoimovine koji je stupio na snagu u srpnju ove godine i kojim se osigurava provedba te Uredbe. Zakonom su, napomenuo je, određeni kao nadležna tijela za nadzor nad primjenom uredbe Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Hrvatska narodna banka. "HNB je pritom zadužen za nadzor nad izdavateljima tokena elektroničkog novca i tokena vezanih uz imovinu. Izdavatelji tokena elektroničkog novca mogu biti kreditne institucije i institucije za elektronički novac, a tokene vezane uz imovinu mogu izdavati također kreditne institucije i bilo koja druga pravna osoba koja je osnovana kao dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću i koja je licencirana od strane HNB-a za izdavanje tih tokena", zaključio je Hlupić Radić.